Rimska književnost i kompjuteri. Književni seminar

zimski semestar ak. g. 2004.-2005.

Neven Jovanović

Contents

1  Veze: kompjuteri i rimska knjizevnost na internetu
2  Kalendar
3  Sto je kompjuter?
4  Aplikacije
5  Vrste kompjutera
    5.1  Stolno racunalo
    5.2  Prijenosnik
    5.3  Dlanovnik
    5.4  Radne stanice i superkompjuteri
    5.5  Distribuirani sustavi
    5.6  Dijelovi kompjuterskih sustava
6  Modeli sucelja
7  Anticki studiji prema L'Annee philologique
    7.1  Prvi dio: Autori i tekstovi
    7.2  Knjizevnost
    7.3  Lingvistika
    7.4  Tekstualna tradicija (prenosenje tekstova)
8  Neknjizevni izvori
    8.1  Arheologija
    8.2  Epigrafika
    8.3  Numizmatika
    8.4  Papirologija
    8.5  Povijest i civilizacija
    8.6  Religije
    8.7  Intelektualni i umjetnicki zivot
    8.8  Pravo
    8.9  Filozofija
    8.10  Znanost i tehnika
    8.11  KLASICNI STUDIJI

1  Veze: kompjuteri i rimska književnost na internetu

Pogledajte ovdje: http://www.ffzg.hr/~njovanov/knjizkombmark.html.

2  Kalendar

  1. Uvodni razgovor. Predmet seminara. Humanistička informatika, rimska književnost, njihovi odnosi, njihove svrhe. Sadržaj seminara: osnove informatike, glavne teme, kritičko razmišljanje, istraživačke vještine. Struktura: samostalni rad, predavanja. Lektira, referentna građa. Pohađanje. Vježbe za ocjenu. Pretpostavke. Nadoknade. Što vam treba. Procjena tehničke osnove: što trenutno znamo o kompjuterima i književnosti?
  2. Internet kao istraživačko pomagalo. Izrada bibliografije www-izvora. Google i pronalaženje izvora. Bilježenje URL-adresa, s kratkim opisima i komentarima. Sortiranje izvora po vrstama. Relevantni forumi, elektronski časopisi, liste. Procjena vrijednosti izvora.
  3. Paralela: istraživačka pomagala rimske književnosti.
  4. Dizajn na mreži. Nužnost dizajna. Posebna priroda web-stranice kao grafičkog objekta. Vizualna i verbalna retorika WWW stranica. Kako koristiti elemente vizualnog dizajna u korist verbalnog i ekstraverbalnog sadržaja. Naslovi, odjeljci, crte, naglašavanje fetom i kurzivom. Tipografija. Prijelom. Tablice. Slike. Boja i pozadina. Kretanje po stranici; među stranicama jednog sitea. S drugih i na druge.
  5. Paralela: dizajn rimske književnosti. Grafički izgled knjižnih izdanja. Informatička vrijednost različitih aparata.
  6. Teme i tehnike istraživanja. Kako započeti istraživački projekt: od širokog područja interesa do zanimljive teme. Pronalaženje obrade teme na internetu; profiliranje teme; procjena, klasifikacija, sortiranje obrada; snimanje teksta, dokumentiranje izvora.
  7. Sastavljanje i korištenje korpusa.
  8. Od teme, preko pitanja, do problema.
  9. Od problema, preko hipoteze, do argumenta.
  10. Analiza teksta: uvod.
  11. Numerička i grafička analiza teksta.
  12. Oblikovanje teksta: znanstvena izdanja.
  13. Bibliografije. Bibliografski programi i baze podataka. Klasičnofilološke elektronske bibliografije.

3  Što je kompjuter?

Pitanje nije trivijalno.1 Kako mislimo o kompjuteru, što mislimo da stroj u biti jest - to može osvijetliti, izobličiti ili ugušiti potencijal tog stroja. Mogući odgovori:

4  Aplikacije

Kompjuteri se koriste gotovo u svakom djeliću modernoga urbanog života: u telefonskim sustavima, bankomatima, POS-uređajima u dućanima, automobilima i drugim prijevoznim sredstvima, perilicama, video i DVD uređajima, telefonskim sekretaricama, kalkulatorima i mnoštvu drugih kontrolnih mehanizama. Koriste ih uprava i poduzetništvo, za sve veće i manje sustave informacija, npr. za bankarstvo, obradu podataka, računovodstvo, obradu teksta, elektronsku poštu, trgovinu i reklamu. U visokom obrazovanju kompjuteri se koriste za komuniciranje, objavljivanje, obradu znanstvenih podataka, dizajn, obradu slika itd. Zabavna se informatika koristi u muzičkim sustavima, u mrežnim i pojedinačnim igrama. Kompjuteri su posvuda.
U većini gorenavedenih područja primjene ljudi se kompjuterima koriste ne razmišljajući mnogo o tome što čine. U stvari, često i ne shvaćaju da koriste kompjuter, npr. kad voze automobil ili dižu novac na bankomatu. Ponegdje se to smatra budućnošću (ili čak stvarnošću) informatike. No, na području humanističke informatike, žarište je isključivo na tome kako korištenje kompjutera utječe na ono što humanističke znanosti rade; svi su napori usmjereni tome da načini korištenja ostanu vidljivi. Svjesno, analitičko modeliranje pomoću kompjutera; to je nezaobilazno za naš posao.

5  Vrste kompjutera

5.1  Stolno računalo

"Stolno računalo" ranije se češće nazivalo "PC" ("personal computer"), a prije toga "mikrokompjuter" (zbog tada iznimno malenih dimenzija). Stolno računalo uključuje sistemsku jedinicu ("toranj", tj. vertikalnu kutiju, ili vodoravnu), monitor i tipkovnicu. Sistemska jedinica obično sadrži hard disk, disketni pogon (floppy disk drive), CD i/ili DVD pogon; ovaj pogon može biti namijenjen i čitanju i zapisivanju CD-ova ili DVD-ova. Uobičajena dodatna oprema jesu printer i skener. Unutar sistemske jedinice, većina komponenata okupljena je na "motherboard", s karticama koje se mogu umetati ili mijenjati, ovisno o komponentama.
Stolno računalo obično koristi jedna osoba za vlastiti rad (iako ga, naravno, može dijeliti i više ljudi).

5.2  Prijenosnik

Prijenosnik (laptop, notebook) je lako prenosivo računalo u jednom modulu, pri čemu su ponekad komponente (disketni ili CD pogon) isporučene odvojeno, kako bi se smanjila težina. Smanjivanje težine zahtijeva kompromise; glavni su nemogućnost izmjene komponenata (ili barem otežano mijenjanje) i njihova relativno visoka cijena u usporedbi sa stolnim računalom.

5.3  Dlanovnik

Takozvani dlanovnik (personal assistant, PA, npr. Palm) jest vrlo malen kompjuter koristan prvenstveno za pravljenje bilježaka, podsjetnika, vođenje dnevnika, kao adresar itd. Tekst i brojke unose se pomoću posebnog alfabeta, ili sa sklopive tipkovnice. Podaci se mogu prenositi na PC ili prijenosnik pomoću kabla ili infracrvenog porta. Premda dlanovnici najčešće ne mogu zamijeniti prijenosnik ili stolno računalo, mogu biti dobra zamjena za jednostavnu obradu teksta ili tablične kalkulacije na putovanjima. Dlanovnici se upravo objedinjuju s mobilnim telefonima, tako da mogu ostvarivati stalnu vezu s internetom širom svijeta.

5.4  Radne stanice i superkompjuteri

Ranije su se, po veličini, razlikovali "mikrokompjuter", "minikompjuter" i "mainframe". Danas dva posljednja termina imaju uglavnom povijesnu važnost. Današnje moćnije mašine, koje obični ljudi uglavnom ne viđaju, zapravo i nisu znatno veće od stolnih računala. Neke, poznate kao "radne stanice", koriste se kao stolna računala za računalno zahtjevne aplikacije, npr. za analizu znanstvenih podataka ili za simulacije virtualne stvarnosti. Druge podržavaju mnogo korisnika i/ili procesa u isto vrijeme, na primjer - mnogo korisnika bankomata.
Takozvani "superkompjuter" jest vrlo specijaliziran, vrlo skupocjeni stroj velike brzine i memorijskog kapaciteta. Sastoji se od više paralelnih i / ili specijaliziranih procesora; više jedinica, uključujući i memorijske diskove i ostale periferalije (za tiskanje itd). Podržavat će mnogo korisnika, možda i mnogostruke veze prema drugim računalnim sustavima. Koristi se za računalno izuzetno zahtjevne primjene, poput meteorologije.

5.5  Distribuirani sustavi

Više kompjutera koji rade zajedno i koordinirano, zahvaljujući mrežnim vezama, čine "distribuirani" sustav. Najveći i najpoznatiji primjer jest međunarodna telefonska mreža, koja je, može se reći, najveći kompjuter na svijetu. Zahvaljujući umrežavanju, mnogo relativno malih kompjutera, kao što su obična stolna računala, mogu uspostaviti prilično moćan sustav.

5.6  Dijelovi kompjuterskih sustava

Da bismo razumjeli ulogu softvera u odnosu na računalni hardver, zamislimo računalni sustav kao tortu sa slojevima, gdje je hardver na dnu, a na vrhu su naši pojedinačni načini primjene stroja.
Arhitekturalni ustroj kompjuterskih sustava kao niza slojeva jedno je od glavnih dostignuća računarstva. U takvoj situaciji svaki sloj, grubo govoreći, nije ni svjestan kako sloj ispod radi ono što radi; sve što gornji sloj treba znati jest priroda prihvatljivih ulaznih i izlaznih podataka. Drugim riječima, svaki niži sloj obilježen je "neprozirnošću implementacije".
Važna posljedica ovakvog ustroja za nas je okolnost da nam nisu važni detalji načina na koje naši kompjuteri rade. Zapravo je sučelje, koje čine operativni sustav zajedno s nekoliko hardverskih uređaja (prvenstveno tipkovnica, miš, ekran) sve što trebamo poznavati. U praktične svrhe još uvijek povremeno moramo znati nešto o kapacitetu čvrstog diska, iznosu RAM-a itd, ali ovi tehnički detalji postaju sve manje i manje bitni.
Izuzetno je bitno, međutim, da razumijemo prirodu ovog ustroja, njegovu temeljnu strukturu i njezino značenje.
Spomenuti su slojevi otprilike sljedeći:
  1. Hardver
    Hardver ("željezarija") čini najniži sloj. U skladu s izvornim engleskim značenjem naziva, sve što čini hardver jest fiksno, tj. teško se mijenja. Kad bi kompjuter bio samo hardver, kao što je nekoć bio, s njime bismo morali saobraćati na tehnički specifičan način, bliže stroju nego što je većina nas u stanju. (U ranim danima računarstva, na primjer, trebalo je znati kako davati upute pomoću fizičkih skretnica, kako ožičavati programske ploče, kako zadavati upute u skladu s rotacijom memorijskog magnetskog bubnja.) Sukladno tome, bilo bi vrlo malo primjena računala u humanističkim znanostima; tako je nekoć i bilo.
  2. Softver
    Softver je zapravo posrednik između nas i kompjutera, pokazujući nama humanije sučelje, i prevodeći naše postupke u termine koje hardver može obraditi, pomoću brojnih, sve nižih i nižih slojeva. Budući da je softver soft, tj. mekan, tj. promjenjiv, jedna hardverska konfiguracija može se primijeniti na više načina, i to mnogo lakše nego kad bi svaka primjena izazivala "prespajanje žica".
    1. ROM. Najniži sloj softvera (obično poznat kao "firmware") nalazi se u "read-only" memoriji. ROM je fiksni memorijski uređaj (obično jedan čip) koji sadrži upute za kompjuter prilikom uključivanja. Među ostalim, ROM program nalaže kompjuteru da sa čvrstog (hard) diska preuzme daljnje upute. Kako je ovaj program u ROM-u, na čipu, može se mijenjati relativno lako, mada to može izvesti samo stručna osoba.
    2. Operativni sustav. Sljedeći sloj softvera jest OS. On se zapravo sastoji od niza pojedinačnih slojeva, počinjući s "slojem hardverske apstrakcije" pa do sučelja koje vidimo na ekranu. Tako OS posreduje između konkretnih aplikacija kao što je MS Word i hardvera. Bez OS-a svaki bi program morao sam i zasebno voditi hardverske procese. Dakle, umjesto da, na primjer, naredi "zapiši ove podatke u dokument primjer.doc", program bi morao sam naći mjesto gdje se dokument fizički nalazi na disku; zapovijediti pogonu da ode na zadano mjesto; brinuti se o vođenju procesa zapisivanja, uključujući i ispravljanje grešaka; i tako dalje. Još gore, svaki bi program (a tako je nekoć i bilo) mogao imati vlastiti skup naredbi, predstavljajući tako značajno opterećenje korisniku, koji bi morao učiti inkompatibilne načine rada. Smatrajte da se OS bavi dvjema životno važnim radnjama: računovodstvom i posredovanjem.
    3. Programi-aplikacije. Sljedeći je sloj softvera namijenjen programima-aplikacijama, kao što su Word ili Excel. Ovi su programi namijenjeni širokom polju specifičnih djelatnosti, kao što su pisanje ili računanje. Moderni su operativni sustavi projektirani tako da mogu izvoditi više aplikacija istovremeno; omogućuju određen stupanj razmjene podataka među programima koji se izvode. Tako ovaj sloj može zauzimati nekoliko programa istovremeno.
    4. Makro-naredbe. Sljedeći se sloj sastoji od makro-naredbi i drugih radnji koje se mogu programirati, a podržavaju ih pojedinačne softverske aplikacije.
  3. Odnos hardvera i softvera
    Kako računalni hardver postaje brži i većeg kapaciteta, u stanju je podržavati više slojeva softvera; ovi, sa svoje strane, potiču razvoj hardvera. Posljedica je neprestano usavršavanje naših sustava. Sa svakim ciklusom razvoja oni teže postati ljudskiji, više nama nalik. Zato tehnološki razvoj i potiče i biva potican onim što želimo da naši strojevi budu.

6  Modeli sučelja

Primjena kompjutera ovisi o problemu koji imamo i karakteristikama softverskih aplikacija. No primjena kompjutera još više ovisi o dva modela, ili ideje, informatike: (1) model na kojem se zasniva sučelje operativnog sustava, koji ograničava načine upotrebe programa kojima raspolažemo; te (2) unutar tako operativnim sustavom određenih granica, model zadatka koji sami razradimo. Ovi modeli mogu biti prilično različiti, mada će prvi u principu utjecati na drugi.

7  Antički studiji prema L'Annee philologique

7.1  Prvi dio: Autori i tekstovi

7.2  Književnost

  1. Povijest književnosti
  2. Književne teorije i analize
    1. Kritički pristupi
    2. Poetika teksta
    3. Retorika
    4. Književni motivi i teme
  3. Književni rodovi i vrste
    1. Poezija
    2. Drama
    3. Pripovjedna proza
    4. Govorničko umijeće
    5. Filozofska, znanstvena i stručna proza
    6. Ostale vrste

7.3  Lingvistika

  1. Poredbena lingvistika
  2. Mikenski
  3. Grčki
    1. Općenito
    2. Fonetika i fonologija, pismo
    3. Gramatika (morfologija, sintaksa, lingvistika teksta)
    4. Leksikologija i leksikografija, etimologija
    5. Semantika i pragmatika
    6. Stilistika
    7. Sociolingvistika, dijalektologija
    8. Prevodilački rad
  4. Latinski
    1. Općenito
    2. Fonetika i fonologija, pismo
    3. Gramatika (morfologija, sintaksa, lingvistika teksta)
    4. Leksikologija i leksikografija, etimologija
    5. Semantika i pragmatika
    6. Stilistika
    7. Sociolingvistika, dijalektologija
    8. Prevodilački rad
  5. Razni jezici
  6. Metrika
  7. Onomastika

7.4  Tekstualna tradicija (prenošenje tekstova)

  1. Katalozi rukopisa
  2. Paleografija i kodikologija. Povijest rukopisne knjige i biblioteka
  3. Kritika teksta i izdavačka tehnika

8  Neknjiževni izvori

8.1  Arheologija

  1. Općenito
  2. Metode i tehnike arheologije
  3. Katalozi muzeja i zbirki
  4. Zemlje, područja i nalazišta
  5. Razdoblja kultura
    Egejski svijet II. tisućljeća pne
    Italski i etrurski svijet. Velika Grčka i Sicilija
    Grčki svijet od mračnog doba do helenizma
    Rimski svijet od doba republike do krize u III. st.
    Kasnoantički svijet
    Okolne civilizacije

8.2  Epigrafika

  1. Općenito
  2. Egejska epigrafika
  3. Grčka epigrafika
  4. Italska i etrurska epigrafika
  5. Rimska epigrafika
  6. Kršćanska epigrafika
  7. Epigrafika perifernih kultura

8.3  Numizmatika

8.4  Papirologija

8.5  Povijest i civilizacija

  1. Opća povijest
    1. Općenito
    2. Egejski svijet II. tisućljeća pne
    3. Pred-rimska Italija i rani Rim
    4. Grčki svijet od mračnog doba do helenizma
    5. Rim od doba republike do krize u III. st.
    6. Kasna antika
    7. Razni drugi narodi
  2. Ustanove
    1. Općenito
    2. Egejski svijet II. tisućljeća pne
    3. Pred-rimska Italija i rani Rim
    4. Grčki svijet od mračnog doba do helenizma
    5. Rim od doba republike do krize u III. st.
    6. Kasna antika
    7. Razni drugi narodi
  3. Ekonomija i društvo
    1. Općenito
    2. Egejski svijet II. tisućljeća pne
    3. Pred-rimska Italija i rani Rim
    4. Grčki svijet od mračnog doba do helenizma
    5. Rim od doba republike do krize u III. st.
    6. Kasna antika
    7. Razni drugi narodi
  4. Regionalna povijest i historijska geografija
  5. Mentalitet i svakodnevni život
    1. Opći podaci
    2. Egejski svijet od 2. tisućljeća do Krista
    3. Pred-rimska Italija i prvobitni Rim
    4. Grčki svijet od mračnog doba do helenizma
    5. Rim od doba republike do krize u 3. stoljeću
    6. Kasna antika
    7. Razni narodi

8.6  Religije

  1. Opći podaci
  2. Grčka religija
  3. Religija Rima i carstva
  4. Kršćanska religija
    1. Opći podaci; Počeci i povijest Crkve
    2. Teologija i dogme
    3. Obredi i vjerski život
  5. Razne religije

8.7  Intelektualni i umjetnički život

  1. Općenito
  2. Povijest pojmova
  3. Lijepa i ukrasna umjetnost - Opci podaci - Egejska umjetnost - Grcka umjetnost - Italska i etrurska umjetnost, Magna Graecia i Sicilija - Rimska i grčko-rimska umjetnost - Kasnoantička i kršćanska umjetnost - Umjetnost udaljenijih civilizacija
  4. Glazba i ples

8.8  Pravo

  1. Općenito
  2. Grčko pravo
  3. Rimsko pravo
  4. Razna prava

8.9  Filozofija

8.10  Znanost i tehnika

  1. Općenito
  2. Matematika
  3. Znanost i fizičke tehnologije
    1. Astronomija, astrologija, računanje vremena
    2. Fizika, kemija, alkemija
    3. Metrologija
  4. Znanost i tehnologije vezane uz zemlju
    1. Geologija, meteorologija, klimatologija
    2. Geografija, kartografija, zemljomjerstvo
    3. Putovanja, istraživanja, moreplovstvo i druga sredstva prijevoza
  5. Znanost i tehnologije vezane uz život
    1. Biologija, zoologija, botanika, ekologija
    2. Agrikultura i zootehnika
    3. Medicinska znanost
  6. Tehnologija
    1. Industrija i obrtništvo
    2. Konstrukcije
    3. Građevina
    4. Vojska
    5. Razne tehnike

8.11  KLASIČNI STUDIJI

  1. Povijest i tradicija klasičnih studija
  2. Dokumentacija i istrazivanja

Footnotes:

1Izvornik ovog teksta: "Computing and Life", iz radnih materijala uz predmet AY1003: Computing skills for the Humanities, Centre for Computing in the Humanities, King's College, London;
http://www.kcl.ac.uk/humanities/cch/year1/concepts/applications.html


File translated from TEX by TTH, version 3.60.
On 19 Nov 2004, 17:04.