University of Zagreb
School of Human and Social Sciences
10000 Zagreb
Ivana Lučića 3

 
  

Bookmark and Share

(osobni)

(Anthropology@FFZG)



 


 
 
 

My Books

 

Tek što nije... (#21 - numero ventuno): Erazmove poslovice i cargo kultovi novog doba (2016). ...Ali raznorodne eseje u kojima autor opisuje oblike socijalne i idejne patologije moderne kulture objedinjuje misao da nam ispravnu i moralnu ulogu intelektualaca u suvremenoj kulturi, i pravilan pristup današnjim kulturnim trendovima (ponovno) treba pružiti „zdrav razum“: i ta misao objašnjava naslov knjige: Erazmove poslovice i kargo kultovi novog doba. Svaki esej sažimlje se u svojevrnu poslovicu, pučku mudrost, i po tome je glavni izvor autorove inspiracije Erazmo Rotterdamski, pogotovo njegov golem opus „Adagia“, u kojem taj slavni prosvjetitelj s početka XV stoljeća svojim suvremenicima objašnjava zašto su za suvremenike važne „stare misli“ i destilirana mudrost kulture. Spomenom Erazma, Montaignea i ostalih renesansnih autora, autor želi reći kako je zadaća suvremenog intelektualca da (p)ostane „renesansni čovjek“, da zna i bude svjestan što više raznorodnih stvari, da bude stalno kreativno pa i kontemplativno-politički angažiran u vlastitoj kulturi, te da stvara vlastiti idiosinkratički enciklopedistički opus.  A „cargo kultovi“ iz naslova, referenca su na „urođenička očekivanja“, na vrlo pogrešna očekivanja ljudi da će im kulturna dobra doći „sama po sebi“, poput mane s neba, posebno „od države“ (samo ako nastavimo oponašati njihove vanjske i nebitne izvore). Autor time ističe kako je za život kulture i za pravilnu prilagodbu suvremenosti, uz znanje, u prvome redu potrebna odgovornost svih pojedinaca koji je tvore.
Glavnu preokupaciju svih autorovih tekstova mogli bismo formulirati kao niz odgovora na jedno pitanje: „otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju, kako će se hrvatska kultura prilagoditi novim oblicima suživota – europskoj kulturi, koja i sama predstavlja patchwork najrazličitijih tradicija i zasada, ostvarenja i očekivanja?“ Knjiga se stoga s punim pravom može čitati kao autorovo viđenje nove Europe kojoj odnedavno pripada i Hrvatska. Što mi pridonosimo Europi, i što nam Europa daje? Jesmo li „endemska ribica“ u europskome vrtu (kako kaže naslov jednog od eseja)? Propada li Europa zbog te raznorodnosti (kako se preispituje u drugome)? Treba li se Europa „unificirati“, ili je za njezin opstanak potrebno zadržati njezinu kulturnu raznorodnost? Koje bismo europske trendove trebali slijediti, a koje odbaciti?

.........................................

Knowledge Society and Active Citienship (2016). Just printed! Hvala svim suradnicima, autorima i kolegama urednicima Vjeki Afriću, Ljubici Bakić-Tomić i posebno Kreši Žažaru! Ovo nije prijevod knjige Društvene pretpostavke društva znanja kako sugerira naslovnica, već novi zbornik s novim tekstovima na engleskome jeziku.
Moj tekst u zborniku vidi ovdje...
..........................................

Contra paedagogicos (2015): "... glavni krivac za stanje u visokom školstvu naše zemlje nisu ni globalizacija ni navodno korumpirana vlast, već potpuna nesposobnost naše akademske „zajednice“ i javnosti da realistično procijeni trenutačno i dugoročno socijalno stanje Hrvatske i ulogu visokoga školstva u njezinom razvoju, nesposobnost samoorganizacije, upravljanja i donošenja ispravnih dugoročnih rješenja u vlastitom sektoru, a potom i u Hrvatskoj u cjelini..." (link...)

.........................................

Kolega Kosta Bovan i ja objavili smo urednički zbornik Bihevioralna ekonomija, u izdanju Instituta Pilar, s tekstovima Kahnemana, Tverskog, Arielyja, Gigerenzera, braće Brafman, i još brojnih drugih domaćih i stranih autora. PDF nekom drugom prilikom (većinu materijala vidi na Omegi ili ovdje). Recenzija bivše predsjednice Nacionalnog vijeća za znanost, Maje Vehovec, ovdje...)

..........................................

Kolege Vjekoslav Afrić, Ljubica Bakić, Krešimir Žažar i ja uredili smo zbornik Društvene pretpostavke društva znanja, s tekstovima dvadesetak domaćih autora na naslovnu temu.

..........................................

Svojim vjernijim (i novijim) čitateljima poklanjam svoju knjigu: Udovice i siročići. Eseji iz sociologije kulture -više- (10Mb). Da ne biste mislili kako je riječ o socijalnoj tematici, U&S je posuđeno iz starog kompjutorskog žargona. Blurb u Profilu; Hvala Borisu Cvjetanoviću za sjajne fotografije!
............................................

Svjetsko carstvo i njegovi neprijatelji - Jesenski-Turk! Skraćena verzija rukopisa Filozofija u doba carstva. Koliko je zlostavljanja potrebno za demokraciju? Zašto propadaju civilizacije? Dobar dan lijenosti. Gole grane. Filozofija za menadžere. Što je Foresight? Europa dviju brzina. Hvala Borisu Cvjetanoviću na krasnoj fotografiji za naslovnicu -više

..............................................

Zapisi iz treće kulture. Treća kultura? To je spoj prirodnoznanstvene i humanističke kulture, vrijeme kada su prirodnjaci počeli pisati tako da ih svi mogu razumjeti. Knjiga se sastoji od 52 takva teksta, od bioetičkih, filozofskih, socioloških, do posve političkih: osvrti na Landesa, Fukuyamu, Polanyjia, A. Sena i brojne druge...-više- . Recenzija u Prolegomeni;
..........................................

Rađanje nacije. Kronika jednog skeptika u razdoblju tranzicije, još jedna, najranija knjiga pedesetak eseja iz "treće kulture"... na vanjskom site-u "Elektroničke knjige". -više- Blurb na Javno.com
...............................................

Sudbina odabranih. Kako su narodi nekoć eugenički kontrolirali "dobro" i "loše" nasljeđe? I kakva su obećanja i moguće posljedice današnjih i budućih tehnologija za medicinski potpomognutu oplodnju. Kakvu socijalnu organizaciju možemo očekivati u budućnosti? Clones and mer-men... Sterilizacija nepodobnih. Kontrola rađanja. U SAD, Njemačkoj, Kini... i Hrvatskoj. -više- U knjizi nisam pokrio židovsku eugeniku, ali evo linka za vanjske tesktove... -više- i cijelu novu knjigu Johna Glada s Rudgersa...-više- Recenzije iz Prolegomene; iz Filozofskih istraživanja (i moj odgovor); M. Vladanović na Student.netu; M. Carević u Pravniku; Kišjuhas u Diskrepanciji

........................................

Vidljiva i nevidljiva akademija. Koliko su danas aktualne rasprave o scijentometriji i peer-review? Kako riješiti pitanja financiranja dobrih projekata? Pod mojom uredničkom rukom, dvadesetak hravatskih znanstvenika daje odgovor... -više-

..........................................

Sociobiologija. Pionirski zbornik prijevoda o toj zanimljivoj disciplini, a tko zna, možda je nekome još uvijek novo... -više -

..........................................

Pokušaji i pogreške. Filozofija Karla Poppera za početnike... a ponešto i za malo naprednije -više -

........................................

Društveni značaj genske tehnologije. Dvadesetak autora (pod uredničkom rukom prof. Krešimira Pavelića i mojom) pruža uglavnom pozitivne slike budućnosti uz gensku tehnologiju. - više -

.........................................

Evolucija društvenosti. Na koje je sve načine naša društvenost određena biološkim nasljeđem? Dvadesetak domaćih i "big-shot" stranih autora (Trivers, Richardson, Wilson, Pinker i dr.) daje odgovor. -više-. Blurb na Izloog-u; recenzija A. Benažića u Zarezu; T. Bracanovića u Prolegomeni;

........................................

Je li znanje društveno uvjetovano ili se mora moći procijeniti posve neovisno o okolini? Peta Kantova antinomija (tj. moj doktorat o "edinburškoj školi u sociologiji znanosti" pod naslovom: "Racionalizam i strogi program u sociologiji znanja") pokušava dati odgovor... -više -

..........................................

Uvod u sociologiju, udžbenik za studente Pravnog fakulteta u Zagrebu (a čujem i drugdje!) napisali smo kolega Kregar, Ravlić i ja...- više-

..........................................

Sociologija znanstvene spoznaje. Još jedan stari zbornik s tekstovima autora "edinburške škole" u sociologiji znanja i znanosti....- više-

.................................................

Malčice prašnjava skolastička rasprava o epistemološkom (gnoseološkom) problemu u filozofiji Nicolaia Hartmanna, Aporija realnog (moja prva knjiga, i davno obranjena magistarska radnja)... -više-

................................................

Sociologija za srednje škole, Školska knjiga... (u suradnji s nekoliko autora: Josip Kregar, Stanko Petković, Ivan Rogić, Marina Ajduković, Zoran Malenica). Recenzija A. Bilić ovdje... Buy

............................................

Transition countries in the knowledge society. J. Švarc, J. Lažnjak, Ž. Šporer, D. Polšek (ur.) 2004.


 
 
 
MY DESTINATIONS